Kada ljudi osjete prve simptome problema sa srcem, sve češće prvo otvore Google ili ChatGPT, a tek onda vrata ljekarske ordinacije. Upravo u tome kardiohirurg Novica Kalinić vidi jedan od najvećih problema današnjice.
Gostujući u podcastu (Ne)poznato o ljudskom tijelu, kardiohirurg Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske iz Banje Luke govorio je o tome kako internet i alati vještačke inteligencije mijenjaju ponašanje pacijenata, ali i zašto mnogi prekasno dolaze ljekaru.
Google i ChatGPT
– Ljudi smatraju da će kroz guglanje i ChatGPT izbjeći odlazak ljekaru. Nažalost, određeni broj pacijenata odlaže intervenciju zato što ih vještačka inteligencija usmjerava ka drugim modalitetima liječenja koji ih mogu životno ugroziti, upozorio je Kalinić.
Posebno je naglasio da pretjerano analiziranje simptoma često vodi u anksioznost, paniku i pogoršanje kvaliteta života, dok s druge strane ignorisanje simptoma može imati fatalne posljedice.
– Na našim prostorima ljudi se nekad čak i diče svojim patološkim stanjima, gojaznošću, nenormalnim unosom hrane i pića, pušenjem i fizičkom neaktivnošću. Ti ljudi veoma često dožive prevremenu srčanu smrt, rekao je.
Govoreći o simptomima koje pacijenti najčešće zanemaruju, Kalinić je izdvojio bol u grudima, zamaranje, nesvjestice, lupanje srca i pad kvaliteta života.
– Ljudi smanjuju fizičku aktivnost samo da ne bi otišli ljekaru. Prvo se umaraju na treći sprat, pa na drugi, pa na prvi, a onda dođu do postelje i hitne pomoći, objasnio je.
Simptomi
Poseban dio razgovora odnosio se na žene i kardiovaskularno zdravlje. Kalinić upozorava da žene često kasnije dolaze ljekaru jer simptomi kod njih izgledaju drugačije nego kod muškaraca.
– Žene često simptome pripisuju umoru, stresu, poslu, djeci i svakodnevnim obavezama. Međutim, pretjerano lupanje srca u miru, zamaranje, slabost i preznojavanje nisu nešto što treba ignorisati, rekao je.
Govorio je i o menopauzi, padu estrogena i promjenama koje tada nastaju u organizmu žene. Posebno kada je riječ o krvnom pritisku i metabolizmu.
Veliki dio razgovora bio je posvećen prevenciji i životnim navikama. Kalinić je istakao da ljudi banalizuju osnovne stvari poput hidratacije, fizičke aktivnosti i pravilne ishrane.
– Ljudi ne piju dovoljno vode. Sok nije voda. Bez adekvatne hidratacije stradaju i srce i mozak i čitav organizam, upozorio je.
Na kraju je poslao jasnu poruku: prevencija mora početi mnogo prije nego što se pojavi ozbiljna bolest.
