Nela Marinković: Šta Balkanci nose sa sobom kad odu u Njemačku? – Oslobođena

Podijeli na Twitter
Podijeli na Facebook
Podijeli na LinkedIn
Podijeli email-om

Gošća Oslobođene je Nela Marinković, žena koja godinama kroz njemački administrativni sistem sluša najdublje strahove ljudi sa Balkana. Kroz vize, spajanja porodica, nostrifikacije i boravišne dozvole, pred njom se svakodnevno otvaraju priče o novom životnom početku. U ovoj epizodi razgovaramo o tome koliko je odlazak iz naše regije često bijeg iz očaja, a ne potraga za snovima. Nela kaže da je ljudima s Balkana psihološki najteže nositi se s neizvjesnošću i odvajanjem od porodice prilikom odlaska u inostranstvo.

– Kad sam počela razgovarati sa svojim klijentima, shvatila sam koliko ljudi dolaze uplašeni šta će biti s vizom, poslom i koliko će cijeli proces trajati, ističe Marinković.

Nova sredina

Naglašava da migracije nisu problem samo BiH, već globalna pojava prisutna i u Njemačkoj, Italiji i drugim evropskim zemljama.

– Ljudi odlaze jer imaju vještine i profesije za koje ovdje često nema prostora. Možete biti briljantni u nečemu, ali ako nemate gdje raditi, primorani ste tražiti priliku vani, kaže ona.

Kao jedan od najvećih izazova izdvaja porodicu i prilagođavanje novoj sredini.

– S jedne strane porodica želi ostati zajedno, a s druge strane dolazi izlazak iz rutine, integracija djece i prilagođavanje potpuno drugačijem društvu i jeziku, navodi Marinković.

Govoreći o razlikama između Balkana i Njemačke, objašnjava da je Balkan kolektivistička kultura zasnovana na bliskosti i zajedništvu, dok je njemačko društvo više individualistički orijentirano. 

– Kod nas su porodica, komšije i zajednica veoma važni. U Njemačkoj je fokus više na samostalnosti i ličnom uspjehu, zbog čega ljudima s Balkana posebno teško pada odlazak od porodice i sredine na koju su navikli, zaključuje ona. 

Bajno i krasno

Nela objašnjava da među ljudima koji odlaze postoje velike razlike. Jedni već imaju iskustvo rada u Sloveniji ili Hrvatskoj i znaju kako funkcionira život vani. Dok drugi sliku o inostranstvu grade isključivo na pričama drugih ljudi. 

– Postoje oni koji pričaju da je sve bajno i krasno, a postoje i oni koji se samo žale. I onda, ovisno o tome kakvi ste kao osoba, skloni ste povjerovati jednoj ili drugoj strani, navodi ona. 

Marinković naglašava da povratak iz Njemačke ne mora značiti neuspjeh ili razočaranje. 

– Postoje ljudi koji se vrate, donesu kapital i pokrenu biznis u Bosni i Hercegovini. To je doprinos našoj privredi, kaže ona.

Dodaje da dijaspora i dalje ima snažnu vezu sa svojom državom i značajan utjecaj na ekonomiju zemlje. Ipak, posebno ističe sposobnost ljudi s Balkana da se prilagode novim okolnostima. 

– Ta sposobnost da stres okrenemo na humor i da se snađemo gdje god nas život baci nešto je što je karakteristično za nas s Balkana, poručuje Marinković. 

O autorici

Brankica Raković – Lolina mama, feministkinja, urednica prvog online magazina u BiH “Lola magazin” i dobitnica nagrade za društveno najodgovorniju influensericu u BiH. Polovinu života, Brankica je provela radeći u medijima, sa medijima i za medije. Marketing, odnosi s javnošću, različite vrste predavanja, društvene mreže i kreiranje ličnih kanala komunikacije koje koristi u svrhu podizanja svijesti o važnim temama, doveli su je i do projekta „Oslobođena“. Jer upravo to i jeste cilj njenog cjelokupnog djelovanja – kroz pisanje, pričanje i sve druge dostupne načine, rukama i nogama, osloboditi put za žene i djevojčice koje će tim putem tek krenuti.

Pogledajte još neke podcaste