Cilj posljednjih poteza NATO saveza, kojim se ojačava njegova istočna granica, jeste odvraćanje Rusije, rekao je jučer njemački kancelar Olaf Scholz na istočnonjemačkom ekonomskom forumu na kome je bila i litvanska premijerka Ingrid Šimonite. Dodao je i da bi Moskvi trebalo biti jasno da će alijansa biti spremna da se brani ako bude bilo potrebno, te naglasio da su Njemačka i saveznice još prošle godine odlučile poslati dodatne jedinice u baltičke zemlje. Ruska agresija na Ukrajinu traje već 27 mjeseci, a prošle sedmice intenzivirana je ofanziva na Harkov. Ovaj drugi po veličini ukrajinski grad na krajnjem je sjeveroistoku zemlje kod granice sa Rusijom i praktično je bespomoćan pred napadima iz vazduha zbog čega su neke članice Sjeverne Alijanse – Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Latvija, Litva, Nizozemska, Švedska i Poljska – ukinule ograničenje upotrebe oružja doniranog Kijevu.
Naš gost dobro poznaje Ukrajinu. Draško Aćimović je rođen u Banjaluci, školovao se u Austriji, a potom u Bugarskoj, gdje je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Svištovu. Doktorsku disertaciju odbranio je na državnom univerzitetu Mariopul u Ukrajini. Član je Kijevske akademije, bio je angažiran u zemljama istočne Evrope u finansijskom posredovanju, na tržištu osiguranja, vodio je velike projekte, a bio je i ambasador Bosne i Hercegovine u Belgiji.
Ima li kraja ruskoj agresiji na Ukrajinu, kako vidi stanje u Bosni i Hercegovini i ko su saveznici Rusije na Balkanu govori Draško Aćimović večeras u 19 sati na www.podcastoslobodjenje.ba
Prethodnu epizodu podcasta Direktno sa Vildanom gledajte OVDJE.
