Admir Mujkić, bosanskohercegovački akademski grafičar, gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafiku, u klasi profesora Dževada Hoze. Na istoj akademiji završio i postdiplomske studije.
Sa Mujkićem, koji je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Dragan Markovina je razgovarao povodom izložbe iz arhiva akademije koja pokriva prvih deset godina studija grafike, 1972-1982. godine.
Pričali su i o njegovom odnosu prema Uni, ratovanju u Petom korpusu, umjetničkoj inspiraciji zavičajem, o Japodima i Krajišnicima, studiju u Sarajevu i utjecaju profesora Dževada Hoze na njegov rad. Tematizirali su i grafički doprinos akademije Olimpijadi u Sarajevu te ratnom djelovanju i ratnim grafikama s ALU-a.
Govorilo se i o tome zašto ne postoji koncept u kojem se svojata antički svijet.
– Današnji um koji nas vodi, to je jedan mediokritet koji ne može još dobaciti do tog antičkog, oni samo ove najfriškije informacije pamte i vjerovatno ove koje su im djedovi prenijeli. A historija je puno više. Tu se i krije neko rješenje, kada bi svako od ovih pet-šest plemena koja su živjela baš u Bosni i Hercegovini kada bi na osnovu toga napravili neku identifikaciju bilo bi puno lakše. Svjestan sam i znam da ljudi nisu takvi nego mi živimo još uvijek tu neku sirovu posttranziciju gdje nam konstantno bacaju kosti sa sve tri strane, kaže Mujkić.
Bilo je riječi i o obnavljaju Umjetničke kolonije u Počitelju, o tome zbog čega Bosna i Hercegovina nema osmišljen nastup na Venecijanskom bienaleu, o strukturi studenata u Sarajevu i o tome djeluje li još uvijek sarajevska akademija kao centralna i okupljajuća za čitavu državu.
O tematskim preokupacijama studenata te o njegovom vojnom roku u Zadru i atmosferi u tom gradu neposredno uoči rata slušajte i gledajte ove subote u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba.
Prethodnu epizodu podcasta U kontru sa Draganom Markovinom u kojoj je gošća bila Željka Udovičić Pleština, pogledajte OVDJE.
