Ako Amir Vuk Zec nekog predstavi kao svoju “dragu prijateljicu”, “mi volimo reći kolegicu, ja kažem arhitekticu, drugaricu i saborca u ovom našem zajedničkom bavljenju, u ovoj profesiji”, onda je već unaprijed jasno da Nermina Zagora ima šta reći.
Gošća našeg podcasta “O prostoru” diplomirana je arhitektica i prodekanesa je za naučnoistraživački rad na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Plašila se, priča, kad ju je dekan prof. dr. Erdin Salihović pozvao da preuzme tu dužnost jer ju je vidjela kao nešto prepuno sastanaka i administracije.
Rekonstruisana zagonetka
Ali, onda je krenula priča o monografiji fakulteta, oči su joj se, priznaje, zacaklile i to je bilo to.
Sarajevska Arhitektura ove godine slavi 75 godina postojanja, što, kaže Zagora, “definitivno nije mala stvar i zaista zaslužuje da se obilježi na ovakav način”.
Monografija na 350 stranica, u digitalnoj i štampanoj formi, dijelovi su dostupni na web strani fakulteta, promovisana je 22. maja i Zagora ne propušta da ponovi kako je to “zaista kolektivni projekat u kojem je učestvovao jako veliki broj ljudi”.
– To je bilo poput slaganja jedne jako velike složene puzle sa velikim brojem komada, od kojih su neki bili potpuno izgubljeni, neki izmješteni, neki su bili malo uništeni i naš je bio zadatak da rekonstruišemo tu zagonetku, priča Zagora.
Iako je u pitanju zaista veliki i značajan posao, monografija nije, naravno, bila jedina tema razgovora. Ona misli da je vrijeme ogromnih projekata u arhitekturi prošlo, da “ustvari trebamo da djelujemo u sadašnjem trenutku” i da u prostoru treba intervenisati pametno i oprezno.
Pitanje identiteta
Zagora kaže da kada se govori o identitetu, “ne možemo govoriti o nečemu homogenom”. Na fakultetu, kaže, “pokušavamo da studente ohrabrimo da imaju slobodu kreiranja, ali da imaju i svijest o kontekstu u kojem rade”.
– Jer najlakše im je da u današnje vrijeme, u proliferaciji uniformisane arhitekture, vještačke inteligencije, posegnu za nekakvom konfekcijskom arhitekturom, za generičkom arhitekturom, bez identiteta. Ali ono što će upravo zbog ovih promjena koje se dešavaju jako brzo, uzrokovano tehnološkim napretkom, zaista dobiti još veću vrijednost, jeste upravo taj kontekstualni aspekt arhitekture kao otpor homogenizaciji u društvu i u našim urbanim sredinama, kaže Nermina Zagora.
Novu epizodu podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, slušajte i gledajte ove nedjelje u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba.
Prošlu epizodu podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom možete pogledati OVDJE.
