Zašto smo odjednom prestali vjerovati u nauku? Propitujemo djelovanje vakcina. Biramo nadriljekare umjesto one koji su pola života učili i radili na svom znanju. Liječimo djecu u Facebook grupama.
Tražimo sastave lijekova, dok pijemo, udišemo i jedemo neprovjerene stvari. Kada je nauka izgubila na cijeni? Da li je sljedeće da počnemo vjerovati da Zemlja ipak nije okrugla?
Pitanje nepovjerenja prema nauci postaje sve prisutnije u društvu, i to iz različitih razloga. Neki ljudi možda gube povjerenje u nauku zbog nedostatka informacija ili zbog toga što ne razumiju kompleksne koncepte iza naučnih istraživanja. Drugi su možda podložni propagandi ili dezinformacijama koje kruže društvenim medijima ili drugim kanalima komunikacije. Također, postoji i općenito rastući trend skepticizma prema autoritetima i institucijama, uključujući i nauku.
U Oslobođenoj gostuje Azra Husarić Omerović, novinarka koja se bavi istraživačkim novinarstvom i koja stoji iza priče „Od izlječive dijagnoze do smrti uz savjete “gurua”“ koju je radila za detektor.ba.
– Toliko je ljudi oko nas, pogotovo nakon pandemije koronavirusa, koji se bave nadriljekarstvom, dakle nemaju adekvatnu stručnu spremu. Pružaju vam usluge liječenja, te usluge vas možda mogu dovesti do smrti. Ukoliko vam u nekom trenutku kaže “nemoj vjerovati doktorima ja ću ti pomoći”, u tom trenutku je to nadriljekarstvo u punoj svojoj formi, poručila je Husarić Omerović.
Maja Milijaš, najmlađa je žena sa diplomom doktora u Republici Srpskoj. Kako ona gleda na svoj poziv u današnjim okolnostima i na nepovjerenje prema nauci, reći će nam ova mlada naučnica i majka.
– Ja nisam mogla da biram da li ću se vakcinisati ili ne, to su moji roditelji odlučili. Mi danas imamo mogućnost izbora i moja djevojčica ima godinu i pol dana, redovno je primala sve te vakcine, praktično je to bilo vaganje. Ima mogućnost da primi vakcinu i šta može da joj se desi, naravno svaka vakcina nosi određene nuspojave, ima mogućnost da se zarazi nekom bolešću koja je praktično iskorijenjena. Moje mišljenje je, da ja ne bih ugrozila zdravlje svog djeteta zarad vakcine. Strašno izgleda, to je igla, ona ulazi u vaš organizam, vi ne znate šta ulazi, da li je ona dovoljno prečišćena, da li tu ima žive ili bilo šta drugo, a sa druge strane moramo se osvijestiti i shvatiti da ova hrana koju mi jedemo veoma često nije zdrava, nije dobro da unesemo te količine masti u svoj organizam – mi unesemo, nije dobra brza hrana – mi je jedemo. Da li iko razmišlja o tome kakve su posljedice, pita Milijaš.
Jelena Kalinić diplomirala je biologiju, ima master iz komparativne književnosti i kad to spojite šta dobijete? Najbolje tekstove na naučne teme koje upravo pomažu popularizaciji nauke sada kad joj je to potrebno više nego ikad. Osnivačica je i autorica portala Vakcine.ba i Nauka govori.
– Djeca danas uče previše koje im neće trebati. Recimo sjećam se učili smo ciklus razvoja mahovine i paprati, te neke cvjetne formule, a pri tome djeca ne uče šta trebaju u svom tijelu. Ne uče šta imaju između nogu, kako im bubrezi funkcionišu, kako se reguliše pH vrijednost u našem organizmu, da šta god mi pijemo i jedemo to neće promijeniti našu pH vrijednost. I onda se ta informacija servira. Kaže vam neko maslačak ima pH vrijednost 26, ali ako ste vi završili i razumjeli hemiju, koja je vrlo logična nauka, vi znate da ne postoji pH vrijednost 26, govori Kalinić.
Ove tri mlade, inteligentne žene nama su bile dovoljan razlog da shvatimo dobrobit nauke. Saslušajte ih.
Podcast Oslobođena slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Prošlosedmičnu epizodu Oslobođene pogledajte OVDJE.
