Dojenje, tako poseban čin između majke i djeteta, a, u isto vrijeme, veliki izazov za skoro svaku majku. Dojenje štiti bebu od infekcija uha, dijareje, upale pluća i drugih dječjih bolesti. Dojenje štiti majku od dijabetesa, raka dojke i jajnika, bolesti srca i postporođajne depresije. Dojenje je nova tema Oslobođene jer je i ovo tema koja zahtjeva slobodu svake žene da kaže kako se osjeća i gdje joj je potrebna pomoć.
Tema dojenja kao najoptimalnijeg i najzdravijeg načina ishrane svakog djeteta, ponovo se vraća u fokus. UNICEF se u Bosni i Hercegovini skoro svakodnevno bavi ovom temom.
U studio Oslobođene dolazi Aldina Bukva-Mahmutović, voditeljica programa ranog rasta i razvoja UNICEF BiH koja je podijelila da, prema trenutno dostupnim podacima, stopa dojenja u prvih mjesec dana života dijeteta iznosi 87,3 posto. Nažalost, u periodu do šestog mjeseca ta stopa pada do iznimno niskog procenta, a on iznosi 15,1 posto.
U cilju unapređenja podrške trudnicama i roditeljima, UNICEF nastavlja svoju misiju kroz inovativne projekte koji se fokusiraju na pravilnu ishranu i dojenje. Posebna pažnja biće posvećena obrazovanju budućih majki i očeva još tokom trudnoće, kako bi stekli neophodno znanje i vještine za odgovorno roditeljstvo. Kroz inicijativu Škola za odgovorno roditeljstvo, UNICEF će pružiti podršku budućim roditeljima u cilju primjene Deset koraka uspješnog dojenja, koji će biti implementirani kroz sve sisteme zdravstvene zaštite. Ovaj projekat uključuje ne samo edukaciju majki, već i stvaranje adekvatnog okruženja i podrške za sve žene koje doje, uz snažnu ulogu zdravstvenih radnika.
– Mi smatramo da se o pravilnoj ishrani i dojenju mora razgovarati već tokom trudnoće, kako bi budući roditelji, i majke, i očevi, stekli sve potrebne informacije i vještine još prije dolaska djeteta na svijet. Podržavamo inicijativu osavremenjenih Škola za trudnice kroz program Škole za odgovorno roditeljstvo jer verujemo da je edukacija ključ za uspješan početak života svakog djeteta. UNICEF je posvećen osiguravanju primjene Deset koraka uspješnog dojenja kroz sve sisteme zdravstvene zaštite, s ciljem da majke dobiju adekvatnu podršku u procesu dojenja, bilo da se radi o tehnikama, inicijaciji dojenja ili logistici koja uključuje zajednički boravak majke i bebe. Također, važno je stvoriti okruženje koje pruža podršku i svim ženama koje doje jer je dojenje ne samo biološki, već i emocionalni proces koji treba biti podržan na svim nivoima, ističe Bukva-Mahmutović.
U Bosni i Hercegovini, zakon o radu donosi važnu podršku majkama i porodicama kroz omogućavanje pauza za dojenje. UNICEF se aktivno zalaže za unapređenje politika koje podržavaju porodicu, smatrajući da je blagostanje djeteta i roditelja ključ za profesionalni uspjeh i zdravlje svih članova društva. Prema Zakonu o radu, majke imaju pravo na dvije pauze dnevno, svaka u trajanju od po 30 minuta, za dojenje tokom prve godine života djeteta. Ovaj zakon ne samo da podstiče zdravlje djece, već doprinosi i većoj produktivnosti roditelja na radnim mjestima.
– Ovaj zakon je u potpunosti usklađen sa stavovima UNICEF-a koji se već dugo zalaže za unapređenje politika koje podržavaju porodicu. Smatramo da blagostanje djeteta i porodice ima direktan uticaj na profesionalne rezultate jer zadovoljna majka je, bez sumnje, bolji radnik i bolji lider. Zdravlje djeteta također utiče na manju potrebu za izostancima s posla, što znači da roditelji mogu postići bolje poslovne rezultate. UNICEF će i dalje raditi na promociji ovih politika jer je jasno da podrška porodici nije samo pitanje ljudskih prava, već i ekonomske efikasnosti, dodaje Bukva-Mahmutović.
Biti majka dolazi sa mnogim izazovima, a jedan od najčešćih je proces dojenja. Za mnoge žene, to nije tako jednostavno kao što se čini na prvi pogled. Lejla Suljić, majka koja je prošla kroz dva porođaja i dva različita iskustva dojenja, dijeli svoja saznanja i savjete koji su joj pomogli da se nosi sa svim izazovima. Od početnih nesigurnosti, do važnosti podrške drugih žena, otkriva kako je iskustvo dojilje izgledalo nakon prvog i drugog djeteta te što bi voljela da je znala ranije.
– S prvim djetetom sam bila potpuno nesvjesna svih izazova koji me čekaju. Mislila sam da će dojenje biti jednostavno – uzmeš bebu, staviš je u naručje i ona samo počne dojiti. Međutim, stvarnost je bila daleko drugačija. Sa drugim djetetom bilo je puno lakše jer sam već imala neka znanja i iskustva koja su mi pomogla da prevaziđem izazove, ispričala je Lejla.
Lejla ističe da su joj nedostajala iskustava drugih žena i da bi voljela da žene dijele realne priče o problemima sa dojenjem, ne da bi nekoga uplašile, već da bi majke bile spremnije i znale šta ih čeka.
– Imala sam dosta problema sa dojenjem, čak sam dobila upalu grudi, a pomagale su mi patronažne sestre koje su mi pokazale pravilne položaje za dojenje. Nisam bila spremna na to da će biti potrebno puno strpljenja i prilagodbe. Iako nije bilo lako, nikada se nisam osjećala manje dobrom majkom, ali priznajem da je bilo jako naporno i teško uspostaviti taj proces, naročito u prvim mjesecima. Bilo je emocionalno i fizički zahtjevno, ali kroz sve to sam naučila koliko je važno imati podršku i tražiti informacije, dodaje Lejla.
Kako izgleda život majke i bebe nakon izlaska iz bolnice? Koje su to ključne uloge koje društvo i zdravstvene institucije trebaju preuzeti kako bi podržali majke u izazovima s dojenjem? Žana Tomović za Osobođenu govori o važnosti informiranja i pripreme majki za dojenje već u trudnoći te o potrebnoj edukaciji nakon porođaja. S obzirom na zabrinjavajuću statistiku koja pokazuje pad broja majki koje doje do šestog mjeseca, ključna je uloga institucija i zdravstvenih radnika u pružanju adekvatne podrške. Ova tema ne smije biti tabu – ona treba biti otvorena i aktivno razrađivana kako bi se podržalo zdravlje majki i beba.
– Naša uloga kao zdravstvenih radnika i institucija je ključna, i moramo se više truditi kako bismo poboljšali statistiku i podržali majke u izazovima dojenja. Hvala što ste pokrenuli ovu temu jer o dojenju treba razgovarati. Trebalo bi puno više informacija i edukacije, ne samo u porodilištima, već i prije porođaja i nakon njega. Statistike pokazuju da broj majki koje doje drastično opada nakon prvih nekoliko mjeseci, pa je važno da institucije, poput UNICEF-a i ministarstava, rade na edukaciji majki kroz savjetovališta za dojenje, poručila je Žana.
Dojenje je prirodan proces, ali nije uvijek i bezbolan. Mnoge majke suočavaju se s problemima kao što su bolne i oštećene bradavice, a to može značajno utjecati na njihovu želju da nastave dojiti. Docentica doktorica nauke, Olivera Perić, stručnjakinja koja se više od deset godina bavi temom dojenja, dijeli svoja iskustva i zaključke iz dugogodišnjeg rada sa ženama koje su se susrele s tim izazovima. Od pravilnog pozicioniranja bebe do važnosti edukacije o tehnikama dojenja, ona otkriva ključne savjete koji mogu pomoći u prevenciji i liječenju bolnih bradavica.
– Moj interes za dojenje počeo je 2011. godine, kada sam kroz svakodnevni rad u klinici primijetila koliko žene imaju problema s bolnim i oštećenim bradavicama. To me potaknulo da istražim kako možemo pomoći majkama da se izbore s tim problemima. Ključ za izbjegavanje bolova i oštećenja bradavica leži u pravilnom pozicioniranju bebe na dojci i pravilnoj tehnici dojenja. Nažalost, ti problemi najčešće pogađaju majke koje nemaju prethodnog iskustva s dojenjem, naročito žene koje su prvi put rodile. U tim slučajevima, važno je pružiti im dodatnu podršku i educirati ih o ispravnim tehnikama dojenja. Bez toga, dojenje može postati izazovno, frustrirajuće i bolno, što može dovesti do odustajanja od njega, ističe Olivera.
Ovaj video producira se u saradnji s UNICEF-om u okviru programa Podrška Europske unije za reformu zdravstvenog sektora BiH, koji finansira Europska unija. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i ne odražava nužno stavove UNICEF-a i Europske unije.
Podcast Oslobođena slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Ukoliko ste propustili prethodnu epizodu Oslobođene, u kojoj smo razgovarali sa Milenom Radulović, možete je pogledati OVDJE.
