Kako se približavamo 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma i 25. godišnjici Agende „Žene, mir i sigurnost“, istražit ćemo kontinuirane napore Ujedinjenih nacija, posebno Fonda za izgradnju mira, na održavanju mira, sigurnosti i održivog razvoja u BiH.
Danas u Oslobođenoj govorimo o važnim stvarima: kako su žene, mir i sigurnost povezani u Bosni i Hercegovini. Danas pobliže razmatramo provedbu Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, poznate kao Agenda „Žene, mir i sigurnost“, u BiH.
– Koncept ljudske sigurnosti je zaista ključ ovoga programa u Bosni i Hercegovini. Vrlo često govorimo o sigurnosti, ljudi misle tada o naoružanju, o vojsci. Međutim, ljudska sigurnost je sigurnost u cjelovitom smislu, to podrazumijeva ekonomsku sigurnost, psihološku sigurnost. Postoje jako puno raznih elemenata uključenih u sve to, i to je jako bitno za ovaj program, zato što je u srži toga programa upravo ljudska sigurnost. Mi ne pravimo razliku između mirovnih i razvojnih nastojanja. Tu su ljudska prava, sve je to povezano. Ne možemo imati mir bez razvoja, niti možemo imati razvoj bez mira. Tu imamo jedan kontinuum koji je jako bitan, ističe Dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
Dr. Ingrid Macdonald ističe i važnost hrabrosti žena koje su svjedočile pred Haškim tribunalom i Međunarodnim sudom pravde, naglašavajući kako bez njihovog svjedočenja ne bi bilo moguće postići uspjeh u kaznenom progonu i suđenju. Ove žene su postavile pravni presedan i primjer koji se koristi širom svijeta, doprinoseći time globalnoj sigurnosti.
Kristina Jozić, predsjednica Udruženja „Mreža policijskih službenica“ ističe kako se još uvijek može čuti upravo to da je policija “muško zanimanje”, ali ona naglašava da to apsolutno nije muško zanimanje, nego samo zanimanje u kojem trenutno dominiraju muškarci.
– Na nama je naravno da radimo na tome i da to promijenim. Ono što je posebno bitno naznačiti je da se nažalost, iako smo mnogo napretka napravili, još uvijek u praksi dešava da se unutar policijskih struktura poslovi nerijetko dijele na muške i ženske. Mnogi su ti primjeri u policijskim strukama gdje se ženama dodijelju određeni poslovi zbog toga, zbog predrasude da bi ih osoba ženskog pola bolje uradila, ali vi tako u praksi nikada nećete postići dobre i prave rezultate, jer potrebe ne smijemo i ne možemo dijeliti po spolu, nego isključivo policijskim kompetencijama pojedinaca i pojedinike, kaže Jozić.
U demokratskom društvu, policija mora odražavati sve slojeve i raznolikost zajednice kojoj služi. U situaciji gdje žene čine 50 posto populacije, važno je uzeti u obzir njihove specifične sigurnosne potrebe, kao i potrebe djevojčica. Ignorirati žensku perspektivu znači gledati na problem sigurnosti samo iz jednog ugla – muškog, što je kao da promatrate sliku sa samo jednim okom. Postizanje istinske sigurnosti za sve zahtijeva uključivanje ženskih perspektiva u policijske strategije i prakse, ističe Kristina.
I u zdravstvu je slična situacija kao i ostalim zanimanjima. Gost Oslobođene, Dr. Goran Čerkez, pomoćnik Federalnog ministra zdravstva ističe da žene zauzimaju određene rukovodeće uloge, ali često to nisu ključne pozicije poput generalnog direktora. Ipak, žene su često bolji komunikatori i medijatori te imaju duboko razumijevanje zdravstvenog sistema, s obzirom da su prošle kroz iste obrazovne procese kao i njihove muški kolege.
Podcast Oslobođena slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Prošlosedmičnu epizodu Oslobođene pogledajte OVDJE.
