Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljniji problem, ali alarmantni rezultati često prolaze nezapaženo. Zrak koji udišemo direktno ugrožava naše zdravlje, a sistem reaguje sporo. Ovaj put, razgovarali smo s pulmologom Edom Selimićem i prof. dr. Samirom Lemešom, koji nude stručna mišljenja i savjete o tome kako zagađeni zrak utiče na naše zdravlje, koji su glavni uzroci zagađenja i šta možemo učiniti da se zaštitimo.
Plinski uređaji – skriveni izvor opasnosti po pluća i zdravlje
Sa sastavom koji uključuje metan, azotne i sumporne okside te druge štetne komponente, zemni plin može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, a njegovo sagorijevanje doprinosi stvaranju kiselih kiša koje uništavaju okoliš.
– Ono što udahnete, krvlju se raznosi do svih organa. Prema tome, ono što udišemo ima utjecaj čak i na kožu. Zemni gas, koji se decenijama predstavljao kao siguran i ekološki prihvatljiv izvor energije, u stvarnosti nosi brojne skrivene opasnosti. Metan, koji je ključna komponenta zemnog gasa, čak je 80 puta štetniji od ugljen-dioksida, dok njegov sagorjeli oblik oslobađa opasne azotne i sumporne okside, koji imaju poguban utjecaj na ljudska pluća. Uz to, plinovi koji cure iz kućanskih aparata kao što su plinski štednjaci, mogu puštati metan u atmosferu, što direktno doprinosi lošoj kvaliteti zraka. Kisele kiše, koje se formiraju kada ti oksidi reaguju sa vodom u atmosferi, već ozbiljno ugrožavaju ekosisteme širom Evrope. Za PM čestice koje su u zraku postoji rješenje u vidu filtera, kaže pulmolog Selimić.
Zagađivači u zraku, poput PM čestica i hemijskih jedinjenja, predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik, a naša sposobnost da se zaštitimo od njih je ograničena. Iako maske mogu pomoći u zaštiti od čestica, šta je s hemijskim zagađivačima koji uzrokuju ozbiljniju štetu? Selimić objašnjava kako se naš organizam bori s česticama koje dolaze iz zraka, kako one završavaju u našim plućima i što se događa kada kapaciteti obrambenog sistema nisu dovoljni, kako zagađenje utječe na pluća i druge organe te zašto je važno razumjeti posljedice svakodnevnog izlaganja.
– Iako mnogi misle da mogu jednostavno staviti masku kako bi se zaštitili od PM čestica, stvarnost je mnogo složenija. Hemijska jedinjenja i čestice koje ulaze u naš organizam mogu izazvati ozbiljnu štetu, naročito kada se organizam ne može dovoljno brzo očistiti. Naša pluća i ćelije imaju mehanizme odbrane koji se bore protiv ovih zagađivača, ali ako smo izloženi prevelikoj količini, ti mehanizmi ne mogu da odgovore u pravovremenom roku. To dovodi do oštećenja ćelija, stvaranja ožiljnog tkiva i smanjenja oksigenacije tijela, što na kraju utječe na sve organe, uključujući kožu. Zagađivači na svakom koraku ugrožavaju naše zdravlje, a zaštita od njih nije jednostavna, kaže Selimić.
Čisti zrak nestaje iz naših gradova
Dok se u BiH nastavljaju rasprave o izgradnji novih hidroelektrana, profesor Lemeš upozorava na njihove negativne posljedice. U isto vrijeme, zagađenje zraka u gradovima poput Sarajeva, Zenice, Banja Luke,… postaje sve ozbiljniji problem.
– Zrak jeste zagađen u mnogim gradovima u BiH, ali različit je sastav tog zagađenja, zato što recimo u Zenici i u Lukavcu imate industrijsko zagađenje, zato što većina tih zagađujućih materija dolazi iz industrije. U Sarajevu, recimo, imate problem kućnih ložišta. Većina zagađenja zraka dolazi sagorijevanjem ili uglja, ili lošeg drveta koje ima visok stepen vlage ili spaljivanjem otpada. Ljudi zaista svašta lože i to su nekontrolirani izvori koji su jako nisko. Dakle, na nekih 5-10 metara visine imate puno izvora, a dodatni problem predstavlja geografija. Mi ne bismo smjeli ništa sagorijevati, obzirom na naš geografski položaj i oblik terena, ističe Lemeš.
Hoće li nas zagađeni zrak ubiti ili rješenje postoji, saznat ćemo u novoj epizodi Oslobođene.
Podcast Oslobođena slušajte i gledajte ovog četvrtka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Ukoliko ste propustili prethodnu epizodu Oslobođene, u kojoj smo razgovarali o digitalnoj pismenost, možete je pogledati OVDJE.
