Mladen Gvozden – Arhitekta koji je od golubova naučio slobodu u izrazu – O prostoru

Podijeli na Twitter
Podijeli na Facebook
Podijeli na LinkedIn
Podijeli email-om

U kulturama poput japanske ili britanske arhitekti se javno poštuju titulama poput san-a ili sir-a. Kod nas takav odnos prema dugotrajnom i vrijednom stvaralaštvu, nažalost, izostaje, iako je samo trajanje u današnjem vremenu istinsko umijeće.

Jedan od onih koji traje je arhitekta Mladen Gvozden, gost ovosedmične epizode podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom.

Stasavao je sedamdesetih godina, u periodu kada Bosna i Hercegovina postaje otvoreni poligon savremene arhitektonske misli. Kao svjedok, ali i aktivni učesnik tog preobražaja, Gvozden ostavlja snažan autorski trag.

Odmah po završetku fakulteta, zajedno s Kenanom Šahovićem, na konkursu pobjeđuje njihov projekat za Aerodromsko naselje – stambeni sklop koji je postavio matricu ovog dijela Sarajeva. Zapošljava se u projektantskoj kući Dom, tada epicentru arhitektonske produkcije, gdje se brzo ističe energijom i talentom.

Kao mladi autor, uz mentorstvo Ahmeda Kapidžića, koautor je zgrade Oslobođenja, jednog od ključnih simbola sarajevske modernosti i olimpijskog optimizma. Ova zgrada nosila je poruku napretka i znanja, ali ratnu destrukciju devedesetih godina, nažalost, nije preživjela – niti je obnovljena.

Osamdesetih godina projektuje stambeno naselje u Kranjčevićevoj, koje se i danas smatra jednim od najkvalitetnijih mjesta za život u Sarajevu. Unutar strogih pravila tzv. Plave knjige, urbanističko-građevinskog dokumenta, korištenog u bivšoj Jugoslaviji, Gvozden stvara dugovječne, funkcionalne stanove, oslonjene na tradicionalnu bosansku podjelu prostora na javno i intimno. Uprkos ograničenjima, naselje izvedeno u opeci ostaje maestralno urbano i gradsko, u snažnom kontrastu s današnjim jednostrano orijentisanim stanovima.

U projektnoj kući Arhitektura nastaje Papagajka – koju Zec karakteriše kao hrabru i razigranu stambenu zgradu i simbol slobodnog duha uoči raspada države, koja i danas svjedoči o autorskoj smjelosti tog vremena. Kuće u sarajevskim naseljima Bistrik i Koševo i brojni privatni objekti dodatno učvršćuju njegov doprinos arhitekturi ukorijenjenoj u mahalski kontekst.

Mladen Gvozden autor je i Doma penzionera u Nedžarićima, objekta koji je završen pred sami rat u BiH i koji, nažalost, nikada nije dočekao svoje stanare.

Rat prekida Gvozdenov profesionalni zamah i potencijalnu međunarodnu karijeru, ali trag koji je ostavio u Sarajevu i BiH ostaje dubok i prepoznatljiv.

Mladen Gvozden je i strastveni golubar te ponosni vlasnik narandžastog Spačeka kojeg je kupio od prvog honorara daleke 1972. godine i kojeg i danas vozi.

O svemu tome slušajte i gledajte ove nedjelje u 21 sat na www.oslobodjenje.ba.

Kao generalni sponzor podcasta sa nama je, i ove godine,Wienerberger, koji će vam pomoći da izgradite dom iz snova. Odaberite Wienerberger proizvode jer imaju rješenja od poda do krova i uz njih se budućnost gradi pametno. 

Prethodnu epizodu podcasta O prostoru u kojoj je gošća bila Miranda Sidran, možete pogledati OVDJE.

O autoru

Amir Vuk Zec – strastveni majstor arhitekture čiji stvaralački duh preobražava horizonte Bosne i Hercegovine i šireg regiona. Svoj život posvećuje arhitekturi, smatrajući je ne samo pozivom, već dušom svog bića. On je arhitekta koji ne slijedi konvencionalne staze, već sa dubokom strašću istražuje svaki prostor kao tajanstvenu priču za ljudsku dušu. Amirova neumoljiva dosljednost prema svojoj struci su neosporni. Njegova karijera nije rezultat slučajnosti, već plod predanosti. On ne stvara samo zgrade, već oživljava priče koje pulsiraju životom. Amir Vuk Zec ne samo da oblikuje prostor, već i vrijeme samo po sebi.

Pogledajte još neke podcaste