„Doktore čini mi se da moje dijete ne diše.“
Zamislite da vam ovako krene prvi radni dan na novom radnom mjestu. Baš to se desilo Faruku Gutiću, doktoru opšte medicine, kada je počeo raditi u Hitnoj pomoći Kantona Sarajevo.
Ova mlada nada bh. medicine je gost u podcastu (Ne)poznato o ljudskom tijelu, a kroz svoj rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ističe se po spoju biotehnologije, personalizirane medicine i empatičnog partnerskog pristupa pacijentima.
Iako je tek na početku svoje, već brilijantne, karijere sa našim Almirom Maljevićem je podijelio neka iskustva koja je već stekao kao doktor opšte medicine koji je radio u ambulanti, a sada već u hitnoj.
– Moja prva smjena u je bila noćna. Kreće u 19 sati i ja sam se pripremao sad za sve moguće i nemoguće scenarije. U 19 sati i 14 minuta je prvi pacijent. Majka sa djetetom starosti 17 dana. Kaže ona meni, “Doktore, čini mi se da moja beba ne diše”, i sada ste vi tu u noćnoj smjeni, dva tehničara i vozač i u tom trenutku naravno, mozak počinje da radi 300 na sat. Pokušavate da negdje izvučete iz neke pedijatrije šta bi to moglo da bude. Sjetim se da je u suštini problem začepljenost samog nosa i očistimo taj nosić, izvučemo taj dio sekreta i bebica se ponovno zarumeni, krene taj jedan prodoran plač i vi tek onda shvatite da ste riješili svoj prvi slučaj u službi hitne medicinske pomoći i naravno budete ponosni na sebe, ali to vam isto tako bude i opomena da nikada ne znate ko će vam otvoriti vrata, prisjetio se dr. Gutić.
Ono što svakom pacijentu smeta je čekanje na pregled kod svog ljekara ili zakazivanje kod specijaliste na koje se mora čekati i po godinu dana. Dr. Gutić je objasnio da doktor porodične medicine otprilike dnevno pregleda od 60 do 120 pacijenta te dodaje da je veliki broj ovih posjeta birokratske prirode. Obično su to neka bolovanja, opravdanja, recepti ili uputnice. Ali kaže, baš kao i doktor Edin Begić, koji je bio gost jedne od prethodnih epizoda, „Medicina je poput rudnika“, i dodaje da, ako ljekar kopa, on će i naći.
Saznali smo i po čemu se to razlikuju bh. lobanje od ostalih (osim što znamo da su „tvrde“) i čijim lobanjama su najsličnije. A šta je sa onim u lobanji – mozgom? Dr. Gutić nam je otkrio i da se povećava broj dementnih poremećaja i šta možemo raditi da bismo izbjegli to oboljenje, tačnije kako da treniramo svoj mozak.
Je li istina da neki ljudi mogu funkcionisati sa samo pet sati sna i koja je to bol koja muči 70 posto svjetske populacije, slušajte i gledajte ove nedjelje u 21 sat na www.oslobodjenje.ba
Ukoliko ste propustili prethodnu epizodu podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, u kojoj smo razgovarali sa dr. Edinom Begićem, pogledajte je OVDJE.
